Glumci

Katarina Marković – Mirandolina
Vučić Perović – Vitez od Rippafratta
Lazar Dragojević – Fabrizio
Goran Vujović – Grof di Forlinpopoli
Goran Slavić – Markiz di Albafiorita
Lara Dragović – Dejanira
Julija Milačić Petrović Njegoš – Ortensia

 

Autori i saradnici

Produkcija: Centar za kulturu Tivat

Režija: Tatjana Mandić Rigonat

Direktor produkcije: Goran Božović

Rukovodilac produkcije: Vojislav Vojo Kaluđerović

Dramska i jezička adaptacija teksta, izbor muzike: Tatjana Mandić Rigonat

Kostimograf: Stefan Savković

Scenografkinja: Vesna Popović

Kompozitorka: Irena Dragović

Koreografija: Slavka Nelević

Video: Jelena Tvrdišić

Dizajn svijetla: Radomir Stamenković

Obrada Mandolina Waltz – Elio Rigonat

Fotograf: Duško Miljanić

Tehničko vođstvo: Luka Đurović

Inspicijent: Slavka Nelević

Organizator: Vojislav Vojo Kaluđerović

Ton: Filip Radević

Masker, šminker, vlasuljar: Nada Mijović

Garderoberke: Slađana Ilić i Irena Ljumović

Rekviziter: Dragan Laković

Scenski dekorateri: Stefan Radević, Vladimir Usanović, Stefan Markuš, Mirko Kažić

Vozač: Marko Hunić

Izrada kostima: Vesna Ančević i Drena Drinić

Izrada scenografije: Rai metal Podgorica, Top sistem plus Beograd

Riječ reditelja

Mirandolina! Kakva Žena!
Krčmarica Mirandolina jedan je od najčuvenijih ženskih likova u istoriji pozorišta. Ona slavi autentičnu snagu Žene, njenu inteligenciju, mudrost, Eros života, kreativnost, žudnju za nezavisnošču i slobodom. U njoj iskonska snaga Žene nalazi svoj uzbudljiv i duhovit oblik. Karlo Goldoni napisao je komediju Krčmarica 1751. godine, a prvi put je odigrana 1753. u Veneciji. Mirandolina od tada živi na pozorišnim scenama, nadigrava se sa muškarcima i Vitezom Ripafratom-ženomrscem, bori za dostojanstvo, i svoje i svog pola. Ona je feministkinja iz 18. veka. U muškim fantazijama je Đavolica, Venera, Padrona, Bludnica, Kurva, Svetica, Čarobnica. Ona je Sirena koja začarava muškarce i oduzima im razum. Opasna žena. Bilo da je zamišljaju kao Sirenu ili pin up, u bilo kom vizuelnom obliku ona je simbol samosvesne, buntovne žene. U sebi baštini iskustvo i taktike iz raznih vremena kojima su žene zavodile muškarce i ratovale s njima u bespoštednoj borbi polova.
Kakva je Mirandolinina sudbina u svetu kojim vlada Mamon, novac i pohlepa? Da li su sloboda i nezavisnost mogući, ili su samo velike iluzije? Šta je s ljubavlju? Kakav je odnos između ljubavi i novca, Erosa i Mamona? Za Bodrijara, umetnost je čin zavođenja. Mirandolina će nam pričati priču o sebi, kao umetnica koja u pozorištu igra svoj život, konstruiše i dekonstruiše narativ o ženi koja iznad svega ceni sopstvenu Slobodu.

 

 

Nagrade

FESTIVAL MEDITERANSKOG TEATRA PURGATORIJE 2024

– Nagrada za najbolju režiju „Jagoš Marković“ – Tatjana Mandić Rigonat
– Nagrada za najbolju žensku ulogu – Katarina Marković