Глумци

Играју:
ЦИРАНО ДЕ БЕРЖЕРАК: Озрен Грабарић
ХРИСТИЈАН ДЕ НЕВИЛЕТ: Кристијан Петелин
РОКСАНА: Лара Некић
ГРОФ ДЕ ГИШ: Борис Свртан
ЛЕ БРЕ: Иван Симон
РАГУНЕО: Дарко Стазић / Маtија Гашпари
ЛИЗА, РОКСАНИНА ДРУЖБЕНИЦА: Наталија Ђорђевић
ВИКОМТ, КИЈИ, СВЕЋЕНИК, КАДЕТ: Марко Петрић
ПРОДАВАЧИЦА, СЕСТРА, ДАМА У ЦРНОМ: Дијана Видуšin
ЛИЊЈЕР: Ранко Зидарић
КАРБОН ДЕ КАСТЕЛ-ЖАЛУ: Маtија Гашпари
ПОМАХНИТАЛА ГОМИЛА: Дарко Стазић, Наталија Ђорђевић, Марко Петрић, Дијана Видуšin, Ранко Зидарић, Маtија Гашпари
ЛИЦА ИЗ МОЛИЈЕРОВОГ „ТАРТУФА“: Кристијан Петелин, Лара Некић, Иван Симон, Дарко Стазић, Наталија Ђорђевић, Марко Петрић, Дијана Видуšin, Ранко Зидарић, Маtија Гашпари, Борис Свртан

Аутори и сарадници

Режисер: Александар Поповски
Преводилац: Иван Кушан
Драматург: Дубравко Михановић
Сценограф: Вања Магић
Костимографкиње: Марита Ћопо и Миа Поповска
Аутор музике: Марјан Нећак
Сарадник за сценски покрет: Правдан Девлаховић
Дизајнер светла: Здравко Столник
Вајар: Луција Јелић
Ауторка маске месецa: Ивана Стечук
Асистенткиња режисера: Тea Чорлука
Визуелни идентитет представе: Ивона Ђогић Ђурић / Цртаона Студио
Аутор фотографија: Иван Иџојтић

О представи

Neugaslu privlačnost Rostandova drama, osim virtuoznosti kojom je ispisana, zahvaljuje svojoj istodobnoj neoromantičarskoj lakoći i slojevitosti, intrigantnom naslovnom junaku, ali i živopisnoj galeriji ostalih likova, gdje se ističu Christian i Roxane, koji sa Cyranom tvore pulsirajući, potresni ljubavni trokut. Aleksandar Popovski svojim je režijama premrežio noviju povijest teatra u Frankopanskoj: od nezaobilaznog „Sna Ivanjske noći“ koji je tijekom osam godina odigran gotovo 150 puta, preko „Peera Gynta“ i „Antigone“ te „Odiseja“ nastalog u međunarodnoj suradnji pet teatara i dva festivala, do „Kralja Rikarda III“… Pred nama je suradnja s Popovskim na još jednom klasičnom naslovu, maštotvornom, jezično zahtjevnom, glumački uzbudljivom, koji se između ostalog pita i što je to „u što se zaljubljujemo?“ Jer danas, riječima francuskog filozofa Alaina Badioua „…ljubav je u ovakvom svijetu uhvaćena u škripac i opkoljena, a time i ugrožena. I mislim da je njezina obrana jedan od filozofskih zadataka. Što bi vjerojatno značilo, kako je rekao pjesnik Rimbaud, da bi je trebalo i ponovno izmisliti.“ A upravo to čini, stvarajući svijet jezikom, i Cyrano… Prema prijevodu našeg vrsnog romanopisca, dramatičara i prevoditelja Ivana Kušana, na scenu Kazališta „Gavella“ po prvi put u njegovoj povijesti tako stiže ova poetska tragikomedija u, s legendarnim naslovnim likom nosata pjesnika i mačevaoca, zaigrana u korištenju kazališnih efekata pa i teatra u teatru, premrežena bravuroznim dijalozima i monolozima.